Volim svoj
ZAGVOZD
E-Mail
  • zagvozd@gmail.com
Napomena
  • Svoje primjedbe,pohvale, mišljenja iznesite putem elektronske pošte na gornju email adresu ili komentarima ispod pojedinog članka UREDNIK: Ante Milić
  • Brojač posjeta
  • Do 13 .12.2006. naša je stranica evidentirala 3125 posjeta.Gornji brojač postavili smo 2.12.2006. godine
  • grb
Povijest Zagvozda-ukratko
  • Makarska biskupija je osnovana na pokrajinskom crkvenom saboru, koji je odrzan u Splitu 4. svibnja 533. g., kada je za makarskog biskupa izabran svecenik Stjepan i odredjene su granice njegove biskupije. Tada je odredjeno da ovoj biskupiji izmedju ostalih predjela pripada i Montanense, za koji vecina znanstvenika drzi da se radi o Zagvozdu. Naziv Zagvozd je preveden sa latinskog naziva Montenense sto znaci na hrvatskom za gvozdom , tj. za planinom, odnosno iza Biokova, ako gledamo sa primorske strane iz Makarske. Zagvozd je Makarskoj biskupiji pripadao do njezina ukidanja 1828. godine, a od tada pripada Nadbiskupiji splitskoj, koja se od 1969. g. zove Nadbiskupija i metropolija splitsko - makarska . Papa Siksto V (1585-1589.), pismom Romanus Pontifex je 20. prosinca 1585. g. naredio da svi biskupi svijeta nakod odjedjenog broja godina moraju podnijeti papi izvjesce o svojoj biskupiji. Danas su ova izvjesca znacajni domumenti o proslosti odredjenog podrucja s obiljem dragocjenih podataka o stanju katolika, a protkani su i najznacajnijim dogadjajima. Tako u najstarijem poznatom izvjescu makarskih biskupa, onom biskupa fra Bartula Kacica iz 1626. g. nalazimo podatak o zagvoskoj zupi. Ovdje donosimo taj dio izvjesca prema prijevodu Dr. Slavka Kovacica:Ima jos druga zupa Zagvozd. U njoj su cetrir svjetovna svecenika koji je drze i onim ljudima podljeljuju sakramente. Na njih su Turci vrlo srditi, a i na me skupa s njima. Nisam je mogao pohoditi, ni osobno, ni preko svog vikara zbog nekih vrlo velikih opasnosti, koje svakodnevno prijete meni i tim svecenicima. Prije nekoliko godina u toj su zupi sagradjene tri nove crkve, zbog kojih su do sada Turcima platili 1500 dukata, a oni koji su nastanjeni oko tih crkava javno su izlozeni zlostavljanjima. Ne znaju sto ce s njim biti ubuduce. Dvije su od njih biskupskom brigom i pomocu ukrasene svim uresima, zvonima i raznim slikama, sto je kupljeno za veliku svotu novca ...
Blog
subota, prosinac 12, 2009
Danas nam je potreban Tuđman ne samo zbog njegovih osobnih vrijednosti kao čovjeka i snage njegovih ideja već i zbog velikog iskustva koje je stekao u međunarodnoj politici u vrijeme stvaranja hrvatske države te poznavanja zakulisnih i prljavih igara svjetskih moćnika koji i dalje, zahvaljujući našoj političkoj mafiji uništavaju Hrvatsku.
Piše Maja Snajder na ovom našem linku.
zagvozd @ 13:11 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
ponedjeljak, svibanj 26, 2008
U Zagvozdu je održan seminar „Bioraznolkost i poljoprivreda“, kojeg su organizirali Park prirode Biokovo i Općina Zagvozd, a u povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti.
U sklopu ove manifestacije organizirana je i izložba suvenira, i ekoloških proizvoda s područja Zabiokovlja, a održana je izložba slika na kojoj je učestovala i naša slikarica Julija Stapić Katić.
Brojni posjetitelji mogli su na licu mjesta uvjeriti se o brojnim rukotvorinama od drva, instrumentima i sklupturama od drveta, kao vidjeti i domaći proizvod – sapun napravljen na tradicionalni zagvoški način sa dodatkom ljekovitog bilja.
Domaćini su goste počastili domaćom rakijom, likerom,medom, a kušati su mogli i pravo djevičansko maslinovo ulje. Lijepi dekor svakako upotpunila je zagvoška nošnja , te splet pjesama i plesova . Organizatorima sve pohvale za uspješnu organizaciju ovog seminara, a nadamo se i češćim susretima u budućnosti.
zagvozd @ 10:22 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, travanj 21, 2008
Zašto smo objavili popis zagvoško-rastovačkih žrtava Drugog svjetskog rata na našim stranicama? To je pitanje koje istina ne javno, ali u kuolarima postavljaju pojedinci , a pritom pokušavaju predstaviti i svoje razloge da se ovaj popis ne bi trebao objaviti, jer naš kraj pokaziva u drugačijem svjetlu nego se o njemu pričalo, opet u kuolarima istih osoba i njihovih istomišljenika. Baš upravo zbog toga i objavljujemo ovaj popis naših žrtava u Drugom svjetskom ratu koji je vidi se po njihovom broju opustošio ovo malo zabiokovsko mjesto. Rat je teško brime koje se može srušiti na jedan narod. Posljedice teško zacjeluju, narod i materijalno živi teško. Međutim borba za slobodu protiv okupacije tuđina je svakako isplativa, ali ponekad sa velikim žrtvama. I naša hrvatska sloboda u prošlom stoljeću tri je puta proživljavala teške trenutke. Pojedinačno čovjek je trpio i bez rata u oskudici slobode, nije mogao dizati svoj glas protiv nepravde, jer bi još više bio ugnjetavan i satiran od svojih režimskih neprijatelja. Najveći neprijatelj našeg naroda u prošlom stoljeću je velikosrbijanska politika koja je dovela do najžešćeg krvoprolića našeg naroda. Ona je kormilarila hrvatskim brodom, a Hrvati su na tom brodu bili mornari, čistači palube i drugi radnici. Samo ulizice i srboljubci dobili bi desetnički čin, da mogu timariti svoju hrvatsku braću. Pa da ovi iz prikrajka mogu uživati cerći se „Eto šta Hrvat Hrvatu radi“. Tako smo postali taoci jedne velike mašinerije,pa kad smo ugledali osvit slobode 90- tih godina prošlog stoljeća „braća“ nas žestoko napaše , jer kud ćemo mi iz njihovog tora. Što janjičari –slobodu traže! Kada tu slobodu ponovo izvoismo podjele opet pokušavaju ugurati u naš život. Svesrdno im u tome pomažu desetnici koji su kratko ostali bez posla, ali opet žele svoju staru ulogu provući kroz hrvatsku čeljad. Zato su najglasniji u hrvatskom medijskom prostoru jer tako uspjevaju da pune glavice neznanim Hrvatima svojom ideologijom. Najžešće se okome na hrvatski kler jer im je on trn u oku. Trn im je u oku zato što je uvijek bio uz hrvatski narod u svim vremenima, a posebno je uloga svećenika i Katoličke crkve došla do izražaja u ratnom vremenu. I kad su njihovi popovi i episkopi „bježali iz ustaške države“,prije svog naroda, dotle su katolički svećenici ostajali na okupiranim krajevima sa svojim vjernicima, izlažući svoj život opasnostima. U Domovinskom ratu naš je Zagvozd izgubio četiri svoja sina. I oni su velika rana na našem zagvoškom biću, kao i onih 190 koji izgubiše svoj život u Drugom svjetskom ratu. U njihovoj mučeničkoj smrti mi pronalazimo snage za život, za budućnost , za svoju obitelj koju trebamo graditi i čuvati kao zjenicu oka svoga.
Na tom putu neka nam Svemogući Bog i zagvoška zaštitnica Gospa od Karmela budu na pomoći. Ti hrvatski puče koji u svojoj duši nosiš istinu i poštenje svojih baka , djedova i pradjedova otvori oči i bez straha gradi ljepšu hrvatsku budućnost. To bi sigurno i ove naše žrtve od nas danas tražile. Budimo beskompromisni borci za svoj nacionalni,obiteljski i kršćanski identitet, pa ćemo samo tako moći očekivati da će i plodovi i naše želje biti uslišane.
zagvozd @ 14:30 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, travanj 8, 2008



Nastavljeni su radovi na probijanju tunela kroz Biokovo. Na slici su mehanizacija i djelatnici Hidroelektre-Niskogradnje, koji buše tunel sa sjeverne zabiokovske strane, dok od mora tunel buši Konstruktor iz Splita.
Snimio: Neno Lončar
zagvozd @ 04:09 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, studeni 20, 2007


Ovu sliku prvog snijega u Rastovcu snimio je Mate Serdarević
zagvozd @ 03:20 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
petak, studeni 2, 2007
Hrvatske autoceste počele su izgradnju brze ceste od Makarske prema Imotskom u svom najzahtjevnijem dijelu budućem tunelu Sveti Ilija u Gornjem Rastovcu sa sjeverne strane Biokova. Kada za tri godine bude izgrađen tunel će biti dug 4050 metara. Radovi su povjereni splitskom Konstruktoru, pa je za očekivati da će ova provjerena građevinska tvrtka izvesti radove sa svojim koperantima u ugovorenom roku. Izgradnjom tunela Makarska Rivijera bi se brzom cestom spojila sa autocestom Zagreb –Ploče na čvorištu u Zagvozdu, te dalje brzom cestom bila povezana sa Imotskim i susjednom Bosnom i Hercegovinom. Dužina ove ceste je oko 30 kilometara i završila bi se za tri godine zajedno sa tunelom Sveti Ilija .
zagvozd @ 15:32 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 1, 2007


Zagvoško groblje ovih dana
Kiša natapa naše zagvoško groblje pred Svi svete.To je blagdan koji je usko vezan sa Dušnim danom. Podsjećamo se tada posebno na svoje umrle. Na one koji su bili „kost naša“, a sad su kost zemlje u koju ćemo i mi jednom doći. Biti ćemo tada isti kao i oni  danas. Zato je svaki posjet groblju i vjernika i onog koji za sebe kaže da je ateist zbližavanje sa svojim umrlima. Svijeća koja gori za duše njihove odvlači misli naše na njihov ovozemaljski život. Koliko u mrtvima još ima života?! Upravo onoliko koliko ima uspomena na njih u našim mislima i osjećajima. Sjećamo se i naših Zagvožđana poginulih u Drugom svjetskom ratu. Preko 200 poginulih dalo je ovo malo zabiokovsko mjesto u te samo četiri godine od 1941. do 1945. Najviše ih pogine 1945. godine kad je rat već prestao na Križnom putu od Blajburga pa prema nazad. Vratiše ih Engleska vojska partizanima koji ih pobiše, a bilo ih je 66 za čije se grobove nezna. Zna se samo to da će središnji križ u zagvoškom groblju na njih podsjećati sa molitvom iz Psalma:
„Vrati o Jahve, sužnjeve naše
ko potoke negepske!
Oni koji siju u suzama,
žanju u pjesmi.
Išli su plačući
noseći sjeme sjetveno:
vraćat će se s pjesmom
noseći snoplje svoje.“
U Domovinskom ratu poginuše Matko, Ante, Josip i Jozo u odori Hrvatske vojske. Križ ima četiri kraka, Zagvozd ima četiri junaka koji gledaju lice Božje. U znamen hrvatske slobode oni dadoše svoj život. Bez ostatka žrtvovaše sebe za taj veliki sveti cilj da domovina njihova Hrvatska nikad više ne bude porobljena.Da ne budemo sluge nemuštih gospodara, koji nam i pjevati naše hrvatske pjesme braniše, da nekažem nešto više.
Kada ovih dana padaju kiše, ja ih doživljavam kao suze Božje. Koliko li je samo suza naših baka , djedova, očeva i majki palo za nevino nastradalom svojom djecom. Samo zato što su Hrvati bili, svoj dom i ognjšte branili bili su ubijani i razapinjani kao Krist.
Stoga su naše zagvoško i rastovačko i sva naša hrvatska groblja sveta mjesta, a ne obična počivališta umrlih.
Zato brate i sestro ako imaš imalo krvi domoljubne hrvatske dođi na sveto mjesto i upali svijeću u spomen na sve sinove njezine koji padoše za križ časni i slobodu svetu.
Brecat će zvona cijelu noć na svetom Križu u Rastovcu i kod Gospine crkve zagvoškog ukopišta.Brecat će za sve njih koji su zaslužni što smo mi tu na ovim ponosnim ognjištima pradjedovskim - ostali svoji na svome.
Zato neka svaki cvijet i upaljena svijeća na grobovima budu svekoliki znak naše ljubavi,najdubljih osjećaja duhovne povezanosti prema onima kojima smo ih namijenili, kako bi i mi baštinili ljubav pokoljenja koja nam je potrebna zauvijek.
Ante Milić
 
 
 
zagvozd @ 10:18 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, listopad 25, 2007
Na području Općine Zagvozd, točnije istočni dio počeli su radovi na izgradnji vodovodne
mreže koja će obuhvatiti svaki zaseok na tom dijelu Općine.
Točnije rečeno radovi su krenuli sa Golog brda i obuhvaćaju Rakiće, Krstatice i
preko brda
se spušta u gornje Rašćane u dužini cca 18 km.
Prema prikupljenim saznanjima od prvog čovjeka Općine gospodina Miroslava Gaće
cjelokupni
radovi i projektna dokumentacija vrijedni su preko 25 milijuna kuna.
Same radove i projektnu dokumentaciju isfinancirat će Hrvatske autoceste koje su za
izvođenje
istih povjerili tvrtki "AQUATERM".
Kako je i sam načelnik izjavio da Općina ne bi taj zahvat mogla podnijet jer su
sredstva za to
još uvijek bila velika, ali eto uz blagoslov Hrvatskih autocesta ipak će se
ostvariti i san
istočnog dijela naše Općine.
Premda smo i sami svjedoci da na području Općine u zadnje vrijeme se vide i dobri
pomaci: obnova
osnovne škole, uređenje Trga glumaca, izgradnja kanalizacione mreže u samom središtu
Zagvozda, izgradnja grobnica kod Gospe i sv. Križa itd.
I to nije sve bit će toga i još izjavio je načelnik Miroslav Gaće ići će uređenje
nogostupa kroz centar Zagvozda, ali tek kad budu radovi na autocesti gotovi jer je
sada to
nemoguće zato šro je kroz Zagvozd velika frekvencija prometa od malih vozila pa
sve do
šlepera, labudica i drugih prometala tako da je to za sada nemoguće.
Eto na kraju sve pohvale našem načelniku i njegovim suradnicima da se ne pokolebaju
pred onima
koji ih kritiziraju.
Neno Lončar
 
 
zagvozd @ 00:49 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
srijeda, rujan 26, 2007

Radovi kod Stapina duba
Ovo je put od Stapina duba koji vodi za Dobro selo preko Stapića Šušića do Tomičića.
Prema dobivenim informacijama stanovnici Dobrog sela sami su prikupili financijska
sredstva i sami
pokrenuli akciju proširenja ovog puta.
Jedino je za spomenuti da je Općina Zagvozd u pregovorima sa upravom Županijski cesta
da im oni
 cestu asfaltiraju jer spada u županijske ceste.
U Općini Zagvozd kao i sam načelnik se nadaju da će postići dogovor .Kad se cesta
završi
onda ćemo lakše i brže  u Dobro selo.
Cijeli ovaj zahvat je za pohvalu!!
Neno Lončar

zagvozd @ 11:55 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, rujan 25, 2007

Nosači budućeg vijadukta kod Lovrinčevića
Nema još niti godina dana da su počeli prvi radovi na probijanju autoceste kroz ovaj
zabiokovski
masiv kad eto ti i prvog asfalta.
Na dionici kod Lovrinčevića koju izvodi Splitski KONSTRUKTOR-INŽENJERING za pohvaliti
ih je
jer su već položili prve slojeve asfalta u dužini od 600 m.
Kako su nas izvjestili rukovoditelji na toj dionici da radovi teku po planu i
projektu ali da oni
imaju još složenih poslova tu,jer kako kažu najlakše je trasu progurat u grubo a tek
još
imaju izvest radove na jednom vijaduktu kod Lovrinčevića koji je najduži na toj dionici i
gdje su
još pristupne ceste, okoliš ,odvodnja itd. ali kako se nadaju da će sve biti
napravljeno u
roku
.
Neno Lončar
zagvozd @ 04:10 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
brojac
Arhiva
« » ruj 2016
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Zagvozd nekad,a danas?
  • Srdce mi čemerikom suzi, kad promišljam kako je ova naša Imotska krajina zapušćena i zanemarena sa svakog pogleda. Najskrajnije okolice, najmanja selašca kadkad javljaju se kroz dično pučko glasilo «Narodni list», a amo sve spava pa rek' bi da, ili uživamo svaku Božju blagodat, ili da baš nitko kod nas nezna ni pisati. Meni ne dotiče vremena, a kad bi mi i doteklo, izpovjedam da bih dragovoljno ustupio mjesto drugomu, koji bi mogao i bolje i pametnije od mene pisati. A tizih hvala Bogu u našoj krajini imademo dosta, nego su lienčine; te pošto vidim da se nitko nemiče, pošto znadem da dok sami sebe ne budemo upoznali i naše potrebe javili, da i za naše rane neće drugi znati, niti nam pomoći.....
  • Volim Zagvozd
    Lip pozdrav svim Zagvožđanima diljem svita javite se svi sa svih kontinenata da vidimo da nas ima. Jedan je ZAGVOZD kojeg nosimo u srcu i duši kojeg iskreno volimo.Dragi moji Zagvožđani sve vas diljem svita pozdravljam vas sve iz sunčanog Splita.Goran Lišnjić
Index.hr
Nema zapisa.